Četiri općine na području SBK će konačno riješiti višegodišnji problem zbrinjavanja otpada!

Danas je u zgradi Općine Travnik održana press konferencija povodom predstavljanja projekta zbrinjavanja komunalnog otpada.

Protekle sedmice načelnici općina i direktori komunalnih poduzeća iz Viteza, Travnika, Novog Travnika i Busovače posjetili su grad Leipzig, gdje im je detaljno prezentiran navedeni projekat, te dogovoreni daljnji koraci za pronalaženje najboljeg rješenja za zbrinjavanje otpada u Lašvanskoj dolini.

Projekat zbrinjavanja komunalnog otpada, vrijedan između 5 i 7 miliona eura je finansiran od dvije konzultantske kompanije iz Leipziga i Ministarstva okoliša Njemačke.

Za razliku od zemalja članica EU, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, BiH je suočena sa kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom. Rješavanje tih problema i orijentacija prema savremenom upravljanju otpadom jedan su od preduslova za približavanje EU.

Zbog toga, na području Srednjobosanskog kantona i dalje postojie određeni problemi kada je u pitanju negativan uticaj otpada na okoliš i zdravlje ljudi (emisije procjedne vode, pri čemu dolazi do kontaminacije površinskih i podzemnih voda i tla,emisija bioplina, raznošenje sitnih čestica, neugodni mirisi,..), stoga kao mjere ublažavanja negativnog uticaja prepoznate su moderne mjere zbrinjavanja komunalnog otpada.

 

Projekat se trenutno nalazi u fazi izrade studije zbrinjavanja komunalnog otpada koju radi njemačka agencija koja je provela sva istraživanja na području ove četiri općine za portal Novum.ba kazao je načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić, te dodao da komunalni otpad za Nijemce nije otpad,već je komunalni otpad koji mi smatramo za otpad je sirovina za prozvodnju energije i drugih elemenata.

Općinske deponije na području ZDK i SBK su nesanitarne deponije kojima nedostaju sistemi za prikupljanje i tretman procjednih voda, kao i sistemi za prikupljanje i iskorištavanje deponijskog biogasa. U SBK/KSB trenutno ne postoji regionalna sanitarna deponija, te četiri općine ovog kantona svoj komunalni otpad odlažu na regionalnu deponiju „Mošćanica“ u Zenici.

 

„Nema nove deponije, ovdje govorimo o farbrici i o načinu prikupljanja otpada. Projekat konkretno podrazumijeva kompletno znanje, funkcionisanje, prikupljanje otpada i izgradnju postrojenja za obradu otpada koji onda postaje sirovina, a konačni cilj je da ono što se ne može reciklirati ide u RDF gorivo kao gorivo za cementaru i termoelektranu, te samo ono što ne može ići ni u RDF gorivo, a to je vrlo mala količina otpada ide na deponiju Mošćanica“, istakao je ovom prilikom Hadžiemrić, te dodao da se na ovaj način također može produžiti životni vijek Mošćanice, a istovremeno racionalizirati prikupljanje otpada, transport, te dobiti povratni efekat kroz proizvodnju energije i goriva za cementare ili za termoelektrane.

Na današnjoj press konfereciji istaknuo je da će nacrt ovog projekta biti završen do kraja augusta, 2018. godinr, a zatim slijedi traženje sredstava za implementaciju projekta.

Na pitanje novinara o cijeni odvoza smeđa i komunalnih usluga rečeno je da realizacija ovog projekta neće uticati previše na poskupljenje komunalnih usluga i odvoza smeća.

Prema raspoloživim podacima, godišnja količina proizvedenog otpada po stanovniku u posljednje četiri godine u BiH je varirala u rasponu od 314-352 t. Generalno, problem u upravljanju otpadom je postojanje brojnih divljih deponija, koje se najčešće javljaju uslijed nedovoljne pokrivenosti organiziranim prikupljanjem otpada koja trenutno iznosi svega 55-59%, međutim deponije su i dalje glavna opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada, a stepen reciklaže u FBiH je vrlo nizak i daleko je od postavljenog strateškog cilja .

Na pitanje gdje bi fabrika bila smještena, Hadžiemrić je kazao da još uvijek traju razgovori o lokaciji, te da su relaksirani od opterećenja i strahova jer su u okviru radne posjete u Njemačkoj imali priliku vidjeti da Nijemci navedena postrojenja smejštaju u samim gradovima.

Projkat će se finasirat će kroz javno-privatno patrtnerstvo, europse fondove, fondove za zaštitu okoliša i ulaganje ovih općina u onom neophodnom nivou, te bi građani na ovaj način zapravo dobili čist okoliš i zdravo okruženje u kojem nema akumuliranog i ostavljenog smeća.

Novum.ba

Vezano: