Opći izbori u BiH raspisani su za 7. Oktobar 2018. Godine. Ovog dana birači iz BIH treba da se izjasne o tome kome će dati svoje povjerenje za slijedeće četiri godine političkog djelovanja. Trend rasta broja političkih subjekata nastavio se i ove godine, te će se na listama naći nove političke stranke uz, uglavnom, već ranije poznata politička lica.

Prvi poslijeratni izbori 1996.

U septembru 1996. godine održani su prvi poslijeratni izbori, a od preko 3 miliona registrovanih glasača na izbore je izašlo 79,40 % glasača.

Pobjednici ovih izbora bile su stranke SDA, HDZ i SDS, dok su u Predsjedništvo BIH izabrani Alija Izetbegović ispred bošnjačkog naroda sa 730.592 glasa, Krešimir Zubak kao hrvatski član Predsjedništva sa 330.447 glasova, te Momčilo Krajišnik sa 690.646 glasova kao predstavnik srpskog naroda.

Iza Alije Izetbegovića ostali su Haris Silajdžić sa oko 124.000 glasova i Fikret Abdić sa tek nešto više od 25 hiljada glasova.

Krešimir Zubak također je ostvario imopozantnu pobjedu, te su iza njega ostali Ivo Komšić sa oko 37 hiljada glasova i Anton Štitić sa tek nešto više od 2 hiljade glasova.

Iza Momčila Krajišnika ostao je trenutačni član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je imao oko 300.000 glasova i Milivoje Zarić sa cca 15 hiljada glasova.

Opći izbori 1998. Godine

Na trećim višestranačkim i drugim poslijeratnim Općim izborima održanim 1998.godine glasalo je oko 1.870.000 glasača. Pobjedu u FBiH odnijela je Koalicija za cjelovitu BiH koja se sastojala od stranaka SDA, SzBIH, LDS BIH i GDS. Druga stranka koja je ostvarila pobjedu u ovom izbornom ciklusu bila je HDZ, a u vlasti su se našle i stranke SDP BiH, UBHS, NHI i DNZ.

U Republici Srpskoj pobjedu je odnijela koalicija SLOGA koju su činile stranke SNS RS, SP Republike Srpske i SNSD. Mandate su osvojili i SDS, Koalicija za BiH, SRS RS, te RS RS.

U Predsjedništvo BiH kao bošnjački član ulazi ponovo Alija Izetbegović sa osvojenih 511.541 glasova, odnosno sa podrškom preko 86% glasova Bošnjaka. Iza njega su ostali Fikret Abdić i Sefer Halilovič sa ukupno oko 13% glasova Bošnjaka.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavić osvaja blizu 190.000 glasova, a iza sebe ostavlja Gradimira Gojera i Krešimira Zubaka.

Koalicija SLOGA iz RS-a osvojila je mandat i u Predsjedništvu BiH, te sa blizu 360.000 glasova u Predsjedništvo ulazi Živko Radišić. Drugi je završio Momčilo Krajišnik sa preko 314 hiljada glasova, dok je treći završio Zoran Tadić.

Opći izbori 2002.godine

Četvrti višestranački izbori u BiH donijeli su povratak člana partije SDS na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda sprskog naroda. Naime, Mirko Šarović osvojio je 180.212 glasova, dok je Nebojša Radmanović završio kao drugi sa 101.119 glasova. Ognjen Tadić završio je na trećem mjestu sa oko 44 hiljade glasova.

Koalicija Demokršćana i HDZ BiH osvojila je mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, te je u ovu instituciju ušao Dragan Čović sa 114.606 glasova. Drugo mjesto pripalo je Mladenu Ivankoviću-Lijanoviću koji je osvojio cca 32 hiljade glasova. Treći, sa oko 16 hiljada glasova, bio je Mijo Anić ispred Nove hrvatske inicijative.

Sulejman Tihić je pobjedio za bošnjačkog člana Predsjedništva. Tihić je osvojio 192.661 glas, dok je iza njega završio Haris Silajdžić sa oko 180 hiljada glasova. Alija Behmen ispred SDP-a osvojio je oko 90 hiljada glasova.

2005.godine zbog optužbi vezanih za korupciju Visoki predstavnik za BiH smjenio je Čovića sa mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i nanjegovo mjesto je došao Ivo Miro-Jović. Nakon ovoga HDZ BiH doživljava raskol i dijeli se na HDZ BiH i HDZ 1990.

Opći izbori 2006.godine

Prvog dana oktobra 2006.godine građani su izašli na pete Opće izbore u BiH. U Parlament BiH ušlo je 11 političkih subjekata, a najviše mandata pripalo je SDA koja je imala 9 mandata, potom SzBiH sa 8 mandata, SNSD-u sa 7 mandata i SDP-u sa 5 mandata. U utrci za Predsjedništvo BiH došlo je do promjena kada su političke stranke u pitanju.

Po prvi put je u Predsjedništvu BiH svoje mjesto izgubila SDA, te ja na mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran Haris Silajdžić sa 350.520 izabranih glasova Sulejman Tihić osvojio je oko 140 hiljada glasova, dok je treći završio Mirnes Ajanović ispred BOSS-a sa oko 45 hiljada glasova.

Također i HDZ je izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, te je za hrvatskog člana izabran Željko Komšić ispred SDP-a sa preko 116 hiljada glasova, dok je Ivo Miro-Jović osvojio 76.681 glas. Treći je završio Božo Ljubić sa preko 50 hiljada glasova.

SNSD ovaj put osvaja prvi put samostalno mjesto za sprskog člana Predsjedništva BiH. Nebojša Radamnović je sa 287.675 glasova osvojio mandat u Predsjedništvu BiH. Iza sebe je ostavio Mladena Bosića iz SDS-a i Zorana Tešanovića iz PDP-a.

Opći izbori 2010.godine

Na ovim Općim izborima dva od tri ranija člana su zadržali pozicije. Nebojša Radmanović sa 295.629 glasova osvaja mandat, ispred Mladena Ivanića koji je imao preko 285 hiljada glasova. Željko Komšić ispred SDP-a osvaja mandat sa 337.065 glasova za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Drugoplasirana je završila Borjana Krišto sa 109.758 glasova, dok je treći bio Martin Raguž. Nakon nekoliko političkih promašaja i osuda javnosti SzBiH gubi člana Predsjedništva BiH, a Bošnjaci biraju Bakira Izetbegovića koji osvaja 162.831 glas. Iza njega završava Fahrudin Radončić sa preko 142 hiljade glasova, dok je treći završio Haris Silajdžić sa preko 117 hiljada glasova.

Izbor Željka Komšića obilježen je negodovanjem hrvatskog naroda u BiH koji je nakon ponovnog izbora počeo organizovati proteste zbog majorizacije Hrvata u BiH.

U Parlamentu BiH najviše mandata odnosi SDP i SNSD (8 mandata9, a potom slijede SDA (7), SBB (4)...

Opći izbori 2014.godine

12. oktobra 2014.godine održani su Opći izbori na kojima je pobjedu u Parlamentu BiH odnijela SDA sa 10 mandata. Drugi je završio SNSD sa 6 mandata, dok su DF i SDS osvojili po 5 mandata.

Utrka za Predsjedništvo BiH ovaj put bila je najuzbudljivija kada je u pitanju izbor srpskog člana Predsjedništva BiH. Sa samo 7538 razlike pobjedu je odnio Mladen Ivanić (318.196) u odnosu na Željku Cvijanović. Goran Zmijanac osvojio je tek nešto više od 24 hiljade glasova.

Za bošnjačkog člana mandat je ponovo pripao Bakiru Izetbegoviću koji je osvojio 247.235 glasova, dok je iza njega ostao Fahrudin Radončić sa oko 201 hiljadu glasova. Treći je završio Emir Suljagić sa preko 114 hiljada glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH ovaj put je izabran iz HDZ-a. Dragan Čović osvojio je 128.053 glasa, dok je iza njega ostao Martin Raguž sa 94.695 glasova. Živko Budimir osvojio je oko 15 hiljada glasova.

Na kraju treba svakako izdvojiti činjenicu da je SDA stranka sa najviše osvojenih mandata u Predsjedništvu BiH. Naime, samo je 2006.godine izabran član Predsjedništva BiH iz druge stranke (SzBiH). Mandate su uzastopno uspjeli da ponove samo 4 osobe i to Alija Izetbegović, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović.