Promocija knjige 'Bili smo brojke – 233 dana u logorima', Amera Đulića

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Gornji Vakuf (Mreža mladih), u Islamskom centru „NUR“ u tom gradu, sutra, 16. februara, sa početkom u 19 sati bit će održana promocija knjige „Bili smo brojke – 233 dana u logorima“ Amera Đulića.

O Đulićevoj knjizi govorit će  historičar i nekadašnji novinar magazina „Dani“, Amer Obradović, aktivista na polju zaštite građanskih sloboda i vladavine prava, Nedim Jahić, te novinar i urednik Faruk Vele, dok će promociju moderirati Bešir Isaković.

Kultura sjećanja, te borba za istinu i pravdu zauzimaju značajno mjesto u životu  autora koji je kao maloljetnik prošao kroz čak četiri zloglasna logora tzv. Herceg-Bosne, a pažnju šire bosanskohercegovačke javnosti privukao je svojom prvom knjigom. On, naime, borbu za ove vrijednosti i ideale smatra svojom misijom.

Đulić je čovjek koji je odbio ponude da za 100.000 KM i posao u državnoj službi ne pristane svjedočiti protiv ratnih zločinaca, ostajući dosljedan sebi i sjećanjima na tolike nevine žrtve u logorima tz. HRHB.

Sve su to razlozi zašto je Đulić, inače predsjednik Udruženja logoraša Stolac, duboko svjestan širine koncepta UZP-a, nakon niza uspješnjih promocija po gradovima Hercegovine i Sarajeva, te bh. dijaspore, odlučio da predstavljanje spomenutog djela za Gornjovrbasku regiju održi upravo u Gornjem Vakufu, gradiću iz kojeg je, prema presudi Haškog tribunala, započeo „udurženi zločinački poduhvat“ (UZP).

„Knjiga „Bili smo samo brojke – 233 dana u logorima“ je ustvari svjedočenje jednog 17-godišnjeg dječaka. On nije mrzio, on nije pucao, ubijao, udarao. Odgajan je da živi pošteno i u miru sa svojim susjedima. Knjiga, vjerujem, ima veliku važnost jer trebamo znati da je postojao još jedan neprijataelj u našoj državi, a o kome se vrlo malo ili nikako ne priča. Istina je da je bilo zločina na sve tri strane i o tome treba pričati i pisati, nikako šutjeti“, govori za Amer Đulić.

Važnost knjige je i u tome što sam autor, kao i mnogi drugi dječaci toga vremena, prošao kroz patnju i logore tzv Herceg Bosne. Zato krajnje otvoreno piše o svim dešavanjima tog perioda. Njegovi zločinci imaju ime i prezime ili barem nadimak.

„Knjiga ne govori o nekoj mržnji ili osveti. Samo priča. To je stvana priča o dešavanjima iz tog perioda, na šta su sve bili spremni sljedbenici UZP-a i kakve su bile njihove zamisli. Veoma je važno za mlade generacije da znaju, da se priča o istini i namjerama tih zlih ljudi i njihovih vođa koji su pravosnažno presuđeni na 111 godina zatvora od strane Međunarodnog suda u Haggu, a danas bi da to ospore“, dodaje Đulić.

Autor opisuje učešće političkog vrha Hrvatske i vojnih formacija na ratištima u Bosni i Hercegovini, što je jedna od bitnih stvari presude za UZP.

„Svaka riječ, ime i dešavanja u knjizi su djelo samo istine odnosno onoga šta  sam vidio i propatio kroz četiri logora tzv. HR HB: Koštana bolnica, Dretelj, Gabela i Heliodrom“, poručio je Đulić uoči promocije u Gornjem Vakufu.

Novum.ba

Vezano: