Prokoško jezero: Dragulj bh. turizma sa velikom ponudom

Foto: Faktor.ba

Foto: Faktor.ba

Prokoško jezero tokom ove turističke sezone posjetilo je 5.500 gostiju.

Ali da bi se došlo do ovog dragulja bosanskohercegovačkog turizma mora se preći oko 21 kilometar makadamskog puta. Neki odustaju pri usponu na oko 1.636 metara nadmorske visine zbog lošeg puta, drugi oni ustrajniji dođu do kraja i pri dolasku do Prokoškog jezera zaborave taj mukotrpni put.

Veliki broj posjetilaca, janjetina na ražnju, prostrte deke pored jezera, roštilj, muzika, kahva i čaj, prizori su koji dočekaju izletnike. Najveći broj gostiju u posljednjih nekoliko dana, prema tvrdnjama mještana, dolazi iz arapskih zemalja.

Domaćice peku pite, meso ispod sača, pripremaju i druga jela po narudžbi za svoje goste. Brojni su i oni koji se odlučuju i da prenoće, pa se mogu odlučiti za iznajmljivanje koliba bliže ili dalje od jezera, sa uključenom hranom ili pak da sami sebi kuhaju. Mogu se kupiti i domaći sirevi, šumsko voće, gljive...

 

Cijene su, kažu domaćini, kao i prošle godine, za kolibu se traži oko 50 maraka, u zavisnosti od broja ležajeva, od uređenosti kolibe, pa i pozicije.

Iako se mnogi našale na račun visokih cijena tepsije pite na Prokoškom jezeru, domaćice tvrde da nisu skupe.

- Velika tepsija pite je 20 maraka. A to što turistima vodiči naplate više, mi s tim nemamo ništa. Oni im prevode i oni im uzmu novac. Valja ovdje pitu i skuhati, sve je zdravo i domaće, a mi nemamo ni mašina ni električnih peći, sve je prirodno – priča jedna domaćica.

Zadovoljni su, kažu, posjetom i vrijeme ih dobro služi.

- Sad je sezona borovnica, malina, beru se i čajevi, nađe se i nešto gljiva. Šta čovjek više može poželjeti – priča mještanin.

Posjetioci mogu jahati konje, vidjeti razne domaće životinje, nabrati čajeve, sami otići u borovnice ili jednostavno izležavati se i uživati u prirodi.

- Ovdje smo došli prvi put i zaista je prelijepo, ovako nešto ne postoji u našoj zemlji. Vi ste baš počašćeni ovom prirodom. Najljepše mi je drveće, hladovina i voda naravno - kaže posjetiteljka iz Saudijske Arabije. 

I džamiju na Prokoškom jezeru obilaze brojni posjetioci kako bi obavili molitvu ili se fotografisali.

Oni koji više vole da se osame i istinski uživaju u prirodnim ljepotama "bježe" dalje od jezera i gužve. Nađu sebi praznu ledinu za deku ili sto i stolice, šetaju, čitaju knjigu i piju ledeno hladnu izvorsku vodu. 

Brojni su i oni koji imaju svoje kolibe pored jezera te iz gradske vreve dolaze tu vikendom na odmor. 

- Djeca su ovdje cijeli dan na zraku, trče, igraju se, oduševljeni su životinjama. Jedu zdravije, domaće, nema računara, mobitela, interneta, a ni struje. Igramo društvene igre, vrijeme provodimo kao prava porodica - priča jedna od posjetiteljki koja iz Sarajeva dolazi u svoju vikendicu. 

Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura na čijem području se nalazi Prokoško jezero ističe kako Općina radi sve što je u njihovoj mogućnosti da se put popravi.

- S obzirom na to da se radi o 21 kilometru makadamskog puta Općina Fojnica shodno svojim mogućnostima radi na poboljšanju tog puta i ove godine, po reakcijama ljudi koji idu na jezero, put nikada nije bio bolji. Ja bih volio da se počne razgovarati o asfaltiranju puta do Prokoškog jezera, ali dobar dio tog puta je regionalni put koji je u nadležnosti Direkcije za ceste SBK i tu Općina ne bi smjela ni raditi ništa. Ali, naravno, mi s obzirom na to da je to na našem području, na našoj općini, saniramo koliko možemo. Kada bi se put asfaltirao, trebala bi milionska investicija – priča Klisura.

 

Kaže kako će pred kraj sezone pokušati da uvežu Općinu, institucije i Srednjobosanski kanton pa da se uradi nešto više, čak se, ističe, razmišlja i o formiranju javnog preduzeća koje bi bilo nadležno za Prokoško jezero.

Klisura ističe kako Prokoško jezero nije samo interes Općine Fojnica već i Kantona i države.

- To je biser BiH i mi pokušavamo na sve moguće način da uvedemo red gore. Do sada smo u ovoj godini naplatili oko 32.100 maraka za ulaznice na područje jezera. Najveći dio novca od naplate ulaza odlazi na sanaciju puta. Prošle godine smo uložili oko 40 hiljada maraka i nažalost prva kiša koja padne ošteti put i on propada. Ostatak novca ide na plaćanje radnika koji se brinu o odvozu smeća, o redu u selu... – kaže Klisura.

Niko ne kontroliše izdavanje apartmana, naplatu, usluge kuhanja obroka i slično.

Načelnik Fojnice kaže kako nemaju evidencije ko izdaje apartmane, ko šta prodaje, te da je to u nadležnosti inspekcija.

- Mi u taj dio ne možemo ulaziti. Ja to više gledam sa socijalne strane, da ljudi zarade novac da prežive. Mi ćemo svakako nastojati da se ta priča uozbilji. Naša najveća korist od svega toga jeste da turisti dolaze u grad, da posjećuju jezero, u gradu svrate u trgovine kupe nešto u mesari, pekari. Imamo problem nezaposlenosti, ratni vojni invalidi, borci, dobiju priliku da nešto zarade kako bi preživjeli narednu godinu – zaključuje Klisura.

Novum.ba/Faktor.ba

Vezano: