Uznemirujuća ekološka situacija na rijeci Vrbas kod Kandije

Rijeka Vrbas, koja je u svijetu poznata kao odlična destinacija za avanturistički turizam, te na kojoj je 2005. godine održano Evropsko, a 2009. godine Svjetsko prvenstvo u raftingu, ovih dana na pojedinim dijelovima svog toka ne izgleda uopšte turistički.

Iako na stranici bhtourism.ba možemo pročitati kako „Eko aktivnosti na Vrbasu organizuje grupa izuzetno posvećenih mladih profesionalaca, koji vam mogu pružiti autentični i originalni okus, osjećaj prirodnih ljepota Vrbasa i njegove okoline“, na osnovu fotografija koje su stigle na našu adresu možemo zaključiti da stvarnost i nije tako sjajna. Istina, ova rijeka ima tok dužine 250km sa površinom sliva oko 5900 km2, te je moguće da je situacija značajno bolja u Banja Luci, ali tok Vrbasa kod mjesta Kandije na području Srednjobosanskog kantona oslikava sasvim drugačiji prizor.

Iako je s prosječno raspoloživim vodama, od 22,3 l/s po km2, Srednjobosanski kanton bogat vodenim površinama, na ovom području ne postoje izgrađeni decentralizovani sistemi upravljanja otpadnim vodama primjenom bioloških i ekološki prihvatljivih metoda. Na već postojeću situaciju, koja je sve osim idealna, ljudska neodgovornost dodatno doprinosi onečišćenju vodenih površina što možemo vidjeti i na nedavno snimljenim fotografijama rijeke Vrbas, koje je na našu adresu poslao zabrinuti mještanin Kandije.

Veliki broj udruženja će, sigurno, i ovaj put uložiti značajan trud kako bi se ilegalno odlagalište otpada saniralo, ali postavlja se pitanje u kakvom mi to društvu živimo da neprestalno reagujemo na posljedice, a ne na uzroke?

Ovakav odnos pojedinaca prema prirodi nije nimalo bezazlen s obzirom da zagađenje okoliša značajno utiče na život i zdravlje svih živih bića. Očito da je ekološka etika, koja se zasniva na uvjerenju da sve što potiče iz prirode (biljke, životinje, voda, vazduh,...) treba poštovati i čuvati zbog sopstvene vrijednosti, u slučaju pojedinaca značajno zakazala. Na osnovu ove situacije koju zatičemo na Vrbasu, kao i mnogo drugih, sa ekološke i ljudske strane poražavajućih, informacija o zagađenosti okoliša u kojem živimo, jasna je neophodnost redefinisanja odnosa pojedinaca prema prirodi.

Podsjećamo, današnja civilizacija razvija se na paradigmi stalnog materijalnog rasta i beskrupuloznoj potrošnji prirodnih resursa. Svaka ilegalna deponija, svaki papir ili plastična boca odbačena od strane čovjeka u srce prirode dovodi čovječanstvo bliže ivici globalnog ekološkog problema sa nesagledivim posljedicama za Zemlju i sva živa bića na njoj.

Projekat sufinansira Fond za zaštitu okoliša FBiH

Novum.ba

Vezano: