Higijensko-epidemiološka služba (HES) Doma zdravlja Kiseljak proteklih je mjeseci nastojala dobro i kvalitetno obavljati svoj posao s ciljem zaustavljanja širenja pandemije koronavirusa u Kiseljaku. O uslovima i načinu rada, te trenutnoj situaciji u Kiseljaku, kada je u pitanju koronavirus, razgovarali smo sa dr.Aminom Selman Softić, koordinatoricom u borbi protiv koronavirusa, iz Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Kiseljak.

Novum: Proteklih mjeseci u Higijensko-epidemiološkoj službi Kiseljak ste imali pune ruke posla, jeste li bili spremni za pojavu koronavirusa i kako ste odgovorili tom zadatku?

dr.Amina: Naš angažman u vezi borbe sa korona virusom počinje krajem februara, kada smo imali prve osobe u samoizolaciji, osobe koje su se tada vratile iz Italije gdje je bilo mnogo zaraženih i oboljelih. U početku niko od nas nije bio potpuno spreman, bili smo izloženi borbi sa velikom nepoznanicom, malo se znalo o samom virusu, o kliničkoj slici. Međutim, vrlo brzo smo prevazišli strah od nepoznatog i uhvatili se u koštac sa virusom.

Novum: Kako izgleda Vaš radni dan, u ovim posebnim uslovima rada?

dr.Amina: Radni dan sada je sa drugačijim aktivnostima nego je to bilo prije pojave korone. Ujutro oblačimo posebnu zaštitnu opremu i idemo uzimati briseve, testiramo pacijente na COVID-19. Naš radni dan je ispunjen maksimalno aktivnostima vezanim za prevenciju i borbu protiv koronavirusa. Osim testiranja na COVID-19, HES služba je zadužena za evidentiranje osoba u samoizolaciji, svakodnevno kontaktiranje sa glavnim kantonalnim sanitarnim inspektorom, te praćenje zdravstvenog stanja osoba u samoizolaciji, gdje su osim HES službe aktivno uključeni svi ljekari iz područnih ambulanata i doma zdravlja.

Novum: Kakva je situacija trenutno u Kiseljaku, kada je riječ o koronavirusu. Koliko je bilo pozitivnih osoba do sada, koliko je testirano?

dr.Amina:Trenutno imamo 16 osoba kod kojih je dokazano prisustvo korona virusa, te 75 osoba u samoizolaciji. Do sada je ukupno 99 osoba bilo pozitivno na korona virus, od oko 750testiranih.

Novum: Koliko se prosječno osoba, dnevno, testira na koronavirus i koliko traje period od testiranja od rezultata?

dr.Amina: Mi testiramo, osim osoba koje su nam epidemiološki interesantne, i osobe koje zahtijevaju druge vidove liječenja i dijagnostike u nekim od kliničkih centara, koji traže negativan nalaz na Covid 19 da bi pacijentima pružili usluge. Tu su nam prvenstveno prioritetni onkološki pacijenti i djeca. Broj testiranja je ograničen, jer je i broj uzoraka koje naš Zavod može poslati na izradu u Klinički Centar Univerziteta Sarajevo ograničen na 50 uzoraka dnevno, na nivou kantona. Tri dana sedmično se po 50 uzoraka nosi i u SKB Mostar, a odnedavno jedan broj uzoraka se analizira i u našoj mikrobiološkoj laboratoriji u Travniku. Mi se trudimo da napravimo kvalitetnu trijažu i testiramo prema potrebama pacijenata. U najvećem broju slučajeva rezultati budu gotovi u roku 24-48 sati, opet sve ovisno o broju uzoraka koji se u toku dana pošalju u Zavod iz svih zdravstvenih ustanova u kantonu. Kada imate situaciju da u Zavod dođe recimo 130 uzoraka, a taj dan se samo 50 može poslati u izradu, onda kolege u Zavodu imaju jako težak i nezahvalan zadatak, da moraju prema prioritetima izabrati 50 uzoraka, a ostalih 80 ostaviti za naredne dane. I tu se znalo desiti da rezultate čekamo i duže od 48 sati. Ali pacijenti su već upoznati sa ovim činjenicama i na vrijeme nas kontaktiraju i prijavljuju se, tako da skupa dogovorimo kada je najbolji dan za testiranje, da bi dobili nalaz pravovremeno.

Novum: Kako uspijevate kontrolirati sve kontakte zaraženih, možete li nam opisati kako dolazite do tih ljudi i jesu li svi potencijalno zaraženi pod kontrolom?

dr.Amina: Kada imamo pacijenta koji nam je sumnjiv na COVID-19 infekciju, ima pozitivnu epidemiološku anamnezu, razvijene simptome, mi damo pacijentu upute da se izoluje od drugih članova porodice, prati svoje stanje i najčešće se pacijenti upute na pregled svome ljekaru u ambulantu gdje se liječe. Kolege iz ambulanti nam prenesu informacije s pregleda takvog pacijenta, i ukoliko postoji sumnja da bi se moglo raditi o Covid-19 infekciji, mi uzimamo uzorak i šaljemo na analizu. Do rezultata testa, pacijent ako ima lakšu kliničku sliku, ostaje u samoizolaciji, uzima propisanu terapiju. Savjetujemo da svi članovi porodice bolesnog koji su bili s istim u kontaktu, također ne izlaze, ne idu na posao, u školu itd. Ukoliko dobijemo nalaz da je pacijent pozitivan na COVID-19, taj pacijent i svi njegovi bliski kontakti se unose u sistem koji je uvezan na nivou kantona, te dobijaju rješenja o samoizolaciji. Pratimo i oboljelog i njegove bliske kontakte. Ovdje dolazimo često do jednog problema, a to je da, zaraženi ne navedu sve svoje bliske kontakte, ne navedu gdje su se kretali u zadnjih 14 dana od dana kada su se razboljeli, tako da nam je jako teško otkriti odakle je infekcija krenula. Kada nam ne prijave sve kontakte, onda osobe koje su potencijalni prenosnici, kreću se i moguće je da šire infekciju dalje na druge osobe.

Novum: Jesu li zdravstveni radnici zaštićeni, imaju li svi potrebnu zaštitnu opremu?

dr.Amina: Od samog početka pandemije se rukovodstvo Doma zdravlja trudilo i obezbjeđivalo nam neophodnu zaštitnu opremu. Naš direktor, dr. Nino Baban zaista nam na raspolaganju, što nam uveliko olakšava posao.

Novum: Kako se vi štitite od zaraze, i šta možete preporučiti građanima, kako da se zaštite?

dr.Amina: Kada sam na poslu i radim sa pacijentima, oblačim odgovarajuće zaštitno odjelo, maska, vizir, rukavice. Mislim da se stanovništvo Kiseljaka već naviklo da nas viđa tako opremljene. Kada nisam na poslu, kada obavljam svakodnevne aktivnosti, obavezno nosim zaštitnu masku, izbjegavam ići na mjesta gdje je puno osoba, pogotovo u zatvorenom prostoru. Svima nam je na početku bilo teško navići se na nošenje maski, na držanje fizičke distance, ali kako vrijeme prolazi, to postaje svakodnevica.

Ono što bih ja poručila građanima, nije ništa novo i nepoznato. Nosite zaštitne maske, držite fizičku distancu minimalno 2 metra kada se nađete u situaciji da nemate masku, a okruženi ste drugim ljudima, izbjegavajte masovna okupljanja. Starije osobe i hronični bolesnici bi trebali svesti kretanja na minimum, izlaziti samo u slučajevima prijeke potrebe, jer su baš te osobe najranjivije i najpodložnije komlikacijama Covid-19 infekcije. Sada dolazi i period kada će aktualna biti i sezonska gripa, čija klinička slika dosta liči na kliničku sliku Covid-19 infekcije. Preplitanje ove dvije virusne bolesti će nas sigurno dovoditi u česte dileme, povećati broj pacijenata koji će tražiti naše usluge. Ono što želim naglasiti je da, nije svaka povišena temperatura, svaki kašalj, siguran simptom Covid-19 infekcije. Ne treba se stvarati panika na svaki skok tjelesne temperature, pojavu kašlja, slabost, gubitak čula okusa i mirisa. Kad se nađete u toj situaciji, ostanite kući, kontaktirajte svog porodičnog ljekara ili HES službu, dobiti ćete savjet šta i kako dalje.

Uskoro se očekuje isporuka vakcina protiv sezonske gripe, koja se prvenstveno preporučuje osobama koje pate od hroničnih oboljena.

Preporuka je svakako povećati unos vitamina C u ishrani, piti dosta toplih napitaka, svakodnevno ispirati nos fiziološkom otopinom ili koristiti sprejeve na bazi morske vode. Preporučuje se i boravak u prirodi, na čistom i svježem zraku, na mjestima gdje istovremeno ne boravi mnogo ljudi. I na kraju još jedan savjet: Ne nasjedajte na teorije zavjere, na priče koje svakodnevno čitamo po društvenim mrežama, a koje govore da virus ne postoji. Virus postoji, tu je među nama. Neće svako ko se zarazi imati tešku kliničku sliku, neće svako umrijeti. Dosta osoba se zarazi, a da nema nikakve simptome. U zadnje vrijeme smo svjedoci da obolijevaju i mlađe osobe, pa i djeca. To je stvar imuniteta i nema pravila. Ali isto tako, virus kod osoba koje imaju već narušeno zdravlje, može izazvati nesagledive posljedice, nažalost vrlo često i onu najgoru, smrt. Mi moramo živjeti sa virusom, naučiti čuvati sebe i biti timski igrači, čuvati jedni druge.