Šta je to reciklaža?

Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi a ne da se baci je recikliranje.
Primjeri za reciklažu u svakodnevnom životu su:
– poklanjanje odjeće koja se ne koristi (bolje i korisnije nego da se odjeća baca)
– pravljenje komposta od organskih ostataka itd.

Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu naći ekološke zamjene.
Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja otpadom.

Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
R – reduce – smanjiti
R – reuse – ponovo koristiti
R – recycle – reciklirati.

Reciklažom se postižu sljedeći ciljevi:
– štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porjekla i ima ih u prirodi u ograničenim količinama)
– štednja energije (nema trošenje energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju)
– zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent,a reciklažom se štiti životna sredina)
– otvaranje novih radnih mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtjevaju znanje i rad što stvara potrebu za radnim mjestima).

U pogledu mogućnosti ponovnog iskorištenja materijali mogu biti:
– reciklabilni – mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u proces proizvodnje
– nereciklabilni – ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-spaljivanjem ili se na ekološki bezbijedan način skladište.

Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski i električni otpad…
________________________________________
New Picture (1) Recikliranje papira
Papir se dobija iz celuloze,sirovine koja je osnovni sastojak drveta. Potrebo je poseći brojna stabla da bi se proizveo papir. Pošto govorimo o prirodnom resursu potrebno je brinuti o njegovoj količini. Primjer nebrige je Kina, čija je površina bila pokrivena 90% šumom, a danas je samo oko 5%.
Papira ima oko 30% u našem otpadu. Moguće je reciklirati sve vrste novina, karton, papirne i kartonske kesa, papir za pisanje i ambalaž u od papira i kartona i to od 5-7 puta.
Reciklažom 1tone kancelarijskog papira uštedimo 4.200kW električne energije, 32.000 l vode, 74% se manje zagađuje vazduh i spasili smo 17 stabala.
________________________________________
New Picture (2)
Recikliranje plastike
Plastika je materijal koji se dobija iz nafte, rude koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Po sadašnjoj stopi proizvodnje, procjenjuje se da će rezerve nafte u svijetu nestati za 35 godina. Razgradnja različitih proizvoda od plastike traje od 100-1.000 godina. Pri spaljivanju 4 plastične kese potroši se onoliko kiseonika koliko je potrebno čovjeku za 1 dan, što govori o opasnosti uništavanja i spaljivanja plastike. Zato su najbolje riješenje preventivne mjere, izbegavanje kupovine i korištenje plastične ambalaže i kesa.
U posljednje vreme su se pojavile posebne vrste plastike koje se mogu reciklirati i takva plastika na sebi ima znak reciklaže. Takvu plastiku je potrebno sakupljati i reciklirati. Ovo prvenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja, itd.
Primjer znatne koristi od reciklaže plastike je podatak iz Njemačke (2001. godina). Sa ušteđenom energijom korištenjem stare plastike moglo je 1,8 miliona domaćinstava u Berlinu da se snabdije električnom energijom 130 dana. U novcu, ta ušteda je iznosila 523 miliona maraka.
________________________________________
New Picture (3)
Recikliranje stakla
Staklo se proizvodi od prirodnih materijala: kvarcni pijesak, voda, kreč i treba voditi računa o njihovim zalihama. U procesu proizvodnje stakla troši se dosta energije, a u vazduh se ispušta velika količina štetnih gasova.
Glavne prednosti reciklaže stakla su:
– ušteda energije (25%),
– minimalno zagađenje vazduha,
– reciklažom jedne tone stakla uštedi se 30 tona nafte
– smanjuju se kapaciteti potrebni za krajnje odlaganje
Treba imati na umu da je reciklaža druga najbolja mogućnost, a najbolje ekološko rješenje je korištenje povratne ambalaže. Reciklažom jedne staklene flaše uštedi se dovoljno energije da jedna sijalica od 100W može da svijetli puna 4 sata.
________________________________________
New Picture (4)
Reciklaža metala (aluminijum, bakar, gvožđe)
Od metala se prave: automobili, autobusi, vozovi, avioni, frižideri, šporeti, bočice za dezodoranse, limenke za napitke, kutije za kreme i sl. Metali se dobijaju preradom odgovarajućih ruda. U procesu, najpre se iskopavaju rude čime se narušavaju ili uništavaju čitavi predjeli (livade, brda, planine…). Zatim se vrši prečišćavanje rude ispiranjem u vodi, koja se na taj način zagađuje.
U nekim razvijenim zemljama stari automobili se daju na recikliranje, a uz doplatu se može kupiti nov auto. Kod nas bi se, za početak, moglo krenuti sa prikupljanjem konzervi, bočica i kutijica. Najbolje ekološko rešenje je ne kupovati niti koristiti proizvode sa metalnom ambalažom.
________________________________________
New Picture (5)

Reciklaža elektronskog i električnog otpada
Elektronski i električni otpad spade u kategoriju opasnog otpada. Obuhvata: kućne aparate, IT opremu, rasvijetnu opremu, elektronske igračke, medicinske uređaje, fluorescentne cijevi itd. Ovi proizvodi sadrže živu, olovo, kadmijum, berilijum itd. Ukoliko se nepropisno bace ili odlože na komunalnu deponiju, zagađuju i uništavaju životnu sredinu i mogu dovesti do pojave oboljenja jetre, bubrega, mozga, kancera… Savjetuje se kupovina kvalitetnih proizvoda i popravka starih aparata.
________________________________________

Recikliram jer:

– manje se uništava priroda jer reciklažom čuvam prirodne sirovine,
– smanjujem uticaj otpada na zagađenje vode, vazduha i zemlje,
– čuvam živote i zdravlje biljaka i životinja i svih koje volim,
– smanjujem količinu energije da bi se nešto proizvelo,
– štedim novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju,
– štedim prostor koji bi bio uništen za deponije otpada,
– štedim prostor u prirodi koji bi bio uništen zbog sirovina,
– činim našu okolinu čistom i lijepom.
________________________________________
Vrijeme potrebno da se neki materijali prirodno razlože na deponiji ili u prirodi:

– hrana, cvijeće i svi organski proizvodi-1 do 2 nedelje,
– papir (neplastificiran)-10 do 30 dana,
– pamučna odjeća-2 do 5 meseci,
– vuneni predmeti-1 godina,
– drvo-10 do 15 godina,
– konzerva-100 do 500 godina,
– plastična kesa-400 do milion godina,
– staklena flaša-nikada.
________________________________________
Biorazgradivi otpad i kompostiranje

Ostaci od živih bića (biljaka i životinja) – organski proizvodi čine 35%- 40% čvrstog otpada! Ova velika količina otpada može biti prerađena najprirodnijim putem reciklaže – razlaganjem. Razlaganje je prirodan biološki proces u kome najčešce bakterije i gljivice razgrađuju organski otpad(ostatke biljaka i životinja) u korisnu i kvalitetnu crnu zemlju poznatu kao humus. Takva zemlja je odlična za uzgajanje cvijeća i povrća. Ovaj postupak je čist, jeftin i bezbjedan i značajno smanjuje količinu otpada. Također postaje nepotrebna upotreba hemikalija đubriva, koje su veoma opasne.
Ako imate dvorište ili mjesto pogodno za kopanje rupe, potrebno je iskopati rupu željenih dimenzija koja se može ograditi (dno i zidovi) ciglama kako bi se sprečilo miješanje sa zemljom spolja i ulazak otpadnih voda. Svaki put kada se dodaju organski proizvodi (ostaci od jela i slično) to se prekrije tankim slojem lišća, pa slojem zemlje kako bi nestao neprijatan miris. Posle 45 dana nastaje veoma cjenjenja i korisna crna zemlja – humus. Trik je da ako želiš da ovaj proces traje kraće, posle kiše sakupiš što više glisti i ubaciš ih u ovu rupu da prirodno razgrađuju hranu.
________________________________________
Zašto je humusna zemlja tako dobra:

– zemlja duže vrijeme ostaje hranljiva za biljke,
– biljkama daje 16 neophodnih hranljivih sastojaka,
– nema posledica povećane kiselosti i baznosti kao kod hemijskih đubriva,
– zemlja je lakša za obradu,
– zemlja je ljeti hladnija, a zimi toplija,
– sprečava odnošenje i spiranje zemlje – eroziju,
– kontroliše rast korova u bašti.Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi a ne da se baci je recikliranje.
Primjeri za reciklažu u svakodnevnom životu su:
– poklanjanje odjeće koja se ne koristi (bolje i korisnije nego da se odjeća baca)
– pravljenje komposta od organskih ostataka itd.

Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu naći ekološke zamjene.
Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja otpadom.

Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
R – reduce – smanjiti
R – reuse – ponovo koristiti
R – recycle – reciklirati.

Reciklažom se postižu sljedeći ciljevi:
– štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porjekla i ima ih u prirodi u ograničenim količinama)
– štednja energije (nema trošenje energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju)
– zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent,a reciklažom se štiti životna sredina)
– otvaranje novih radnih mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtjevaju znanje i rad što stvara potrebu za radnim mjestima).

U pogledu mogućnosti ponovnog iskorištenja materijali mogu biti:
– reciklabilni – mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u proces proizvodnje
– nereciklabilni – ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-spaljivanjem ili se na ekološki bezbijedan način skladište.

Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski i električni otpad…
________________________________________
New Picture (1) Recikliranje papira
Papir se dobija iz celuloze,sirovine koja je osnovni sastojak drveta. Potrebo je poseći brojna stabla da bi se proizveo papir. Pošto govorimo o prirodnom resursu potrebno je brinuti o njegovoj količini. Primjer nebrige je Kina, čija je površina bila pokrivena 90% šumom, a danas je samo oko 5%.
Papira ima oko 30% u našem otpadu. Moguće je reciklirati sve vrste novina, karton, papirne i kartonske kesa, papir za pisanje i ambalaž u od papira i kartona i to od 5-7 puta.
Reciklažom 1tone kancelarijskog papira uštedimo 4.200kW električne energije, 32.000 l vode, 74% se manje zagađuje vazduh i spasili smo 17 stabala.
________________________________________
New Picture (2)
Recikliranje plastike
Plastika je materijal koji se dobija iz nafte, rude koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Po sadašnjoj stopi proizvodnje, procjenjuje se da će rezerve nafte u svijetu nestati za 35 godina. Razgradnja različitih proizvoda od plastike traje od 100-1.000 godina. Pri spaljivanju 4 plastične kese potroši se onoliko kiseonika koliko je potrebno čovjeku za 1 dan, što govori o opasnosti uništavanja i spaljivanja plastike. Zato su najbolje riješenje preventivne mjere, izbegavanje kupovine i korištenje plastične ambalaže i kesa.
U posljednje vreme su se pojavile posebne vrste plastike koje se mogu reciklirati i takva plastika na sebi ima znak reciklaže. Takvu plastiku je potrebno sakupljati i reciklirati. Ovo prvenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja, itd.
Primjer znatne koristi od reciklaže plastike je podatak iz Njemačke (2001. godina). Sa ušteđenom energijom korištenjem stare plastike moglo je 1,8 miliona domaćinstava u Berlinu da se snabdije električnom energijom 130 dana. U novcu, ta ušteda je iznosila 523 miliona maraka.
________________________________________
New Picture (3)
Recikliranje stakla
Staklo se proizvodi od prirodnih materijala: kvarcni pijesak, voda, kreč i treba voditi računa o njihovim zalihama. U procesu proizvodnje stakla troši se dosta energije, a u vazduh se ispušta velika količina štetnih gasova.
Glavne prednosti reciklaže stakla su:
– ušteda energije (25%),
– minimalno zagađenje vazduha,
– reciklažom jedne tone stakla uštedi se 30 tona nafte
– smanjuju se kapaciteti potrebni za krajnje odlaganje
Treba imati na umu da je reciklaža druga najbolja mogućnost, a najbolje ekološko rješenje je korištenje povratne ambalaže. Reciklažom jedne staklene flaše uštedi se dovoljno energije da jedna sijalica od 100W može da svijetli puna 4 sata.
________________________________________
New Picture (4)
Reciklaža metala (aluminijum, bakar, gvožđe)
Od metala se prave: automobili, autobusi, vozovi, avioni, frižideri, šporeti, bočice za dezodoranse, limenke za napitke, kutije za kreme i sl. Metali se dobijaju preradom odgovarajućih ruda. U procesu, najpre se iskopavaju rude čime se narušavaju ili uništavaju čitavi predjeli (livade, brda, planine…). Zatim se vrši prečišćavanje rude ispiranjem u vodi, koja se na taj način zagađuje.
U nekim razvijenim zemljama stari automobili se daju na recikliranje, a uz doplatu se može kupiti nov auto. Kod nas bi se, za početak, moglo krenuti sa prikupljanjem konzervi, bočica i kutijica. Najbolje ekološko rešenje je ne kupovati niti koristiti proizvode sa metalnom ambalažom.
________________________________________
New Picture (5)

Reciklaža elektronskog i električnog otpada
Elektronski i električni otpad spade u kategoriju opasnog otpada. Obuhvata: kućne aparate, IT opremu, rasvijetnu opremu, elektronske igračke, medicinske uređaje, fluorescentne cijevi itd. Ovi proizvodi sadrže živu, olovo, kadmijum, berilijum itd. Ukoliko se nepropisno bace ili odlože na komunalnu deponiju, zagađuju i uništavaju životnu sredinu i mogu dovesti do pojave oboljenja jetre, bubrega, mozga, kancera… Savjetuje se kupovina kvalitetnih proizvoda i popravka starih aparata.
________________________________________

Recikliram jer:

– manje se uništava priroda jer reciklažom čuvam prirodne sirovine,
– smanjujem uticaj otpada na zagađenje vode, vazduha i zemlje,
– čuvam živote i zdravlje biljaka i životinja i svih koje volim,
– smanjujem količinu energije da bi se nešto proizvelo,
– štedim novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju,
– štedim prostor koji bi bio uništen za deponije otpada,
– štedim prostor u prirodi koji bi bio uništen zbog sirovina,
– činim našu okolinu čistom i lijepom.
________________________________________
Vrijeme potrebno da se neki materijali prirodno razlože na deponiji ili u prirodi:

– hrana, cvijeće i svi organski proizvodi-1 do 2 nedelje,
– papir (neplastificiran)-10 do 30 dana,
– pamučna odjeća-2 do 5 meseci,
– vuneni predmeti-1 godina,
– drvo-10 do 15 godina,
– konzerva-100 do 500 godina,
– plastična kesa-400 do milion godina,
– staklena flaša-nikada.
________________________________________
Biorazgradivi otpad i kompostiranje

Ostaci od živih bića (biljaka i životinja) – organski proizvodi čine 35%- 40% čvrstog otpada! Ova velika količina otpada može biti prerađena najprirodnijim putem reciklaže – razlaganjem. Razlaganje je prirodan biološki proces u kome najčešce bakterije i gljivice razgrađuju organski otpad(ostatke biljaka i životinja) u korisnu i kvalitetnu crnu zemlju poznatu kao humus. Takva zemlja je odlična za uzgajanje cvijeća i povrća. Ovaj postupak je čist, jeftin i bezbjedan i značajno smanjuje količinu otpada. Također postaje nepotrebna upotreba hemikalija đubriva, koje su veoma opasne.
Ako imate dvorište ili mjesto pogodno za kopanje rupe, potrebno je iskopati rupu željenih dimenzija koja se može ograditi (dno i zidovi) ciglama kako bi se sprečilo miješanje sa zemljom spolja i ulazak otpadnih voda. Svaki put kada se dodaju organski proizvodi (ostaci od jela i slično) to se prekrije tankim slojem lišća, pa slojem zemlje kako bi nestao neprijatan miris. Posle 45 dana nastaje veoma cjenjenja i korisna crna zemlja – humus. Trik je da ako želiš da ovaj proces traje kraće, posle kiše sakupiš što više glisti i ubaciš ih u ovu rupu da prirodno razgrađuju hranu.
________________________________________
Zašto je humusna zemlja tako dobra:

– zemlja duže vrijeme ostaje hranljiva za biljke,
– biljkama daje 16 neophodnih hranljivih sastojaka,
– nema posledica povećane kiselosti i baznosti kao kod hemijskih đubriva,
– zemlja je lakša za obradu,
– zemlja je ljeti hladnija, a zimi toplija,
– sprečava odnošenje i spiranje zemlje – eroziju,
– kontroliše rast korova u bašti.

Novum.ba

Vezano: