Rabija Mameledžija svoju ljubav prema tornjacima krunisala knjigom 'Ko su moja djeca'
U mjesecu martu Travničani, sada već tradicionalno imaju priliku uživati u brojnim različitim kulturno-zabavnm i sportskim događajima, a večeras je u okviru sedme po redu travničke manifestacije „Dani općine Travnik 2018“ u Centru za kulturu općine Travnik upriličena zanimljiva književna večer, na kojoj je promovisana osma knjiga po redu pod nazivom „ Ko su moja djeca“, autorice Rabije Mameledžije
Iako nije rođena Travačanka, učiteljica Rabija Mameledžija, koja je svoju ljubav prema jedinstvenoj autohtonoj bh. pasmini pasa- tornjacima krunisala interesantnim i edukativnim književnim uradkom večeras je na druženju, okupila brojne sugrađane, radne kolege, historičare, književnike, ali i značajne travničke kinološke znalce, a na pitanje zašto tornjak? Rabija je za portal Novum.ba kazala:
„Obzirom da je ovo godina tornjaka, period priznavanja našeg lijepog čupavog psa, napisala sam knjigu-zbirku pripovjetki koja sadrži umjetnički dio i dio struke, tako da knjiga ima veću vrijednost. Ko nije imao jednog ovakvog milog četveronožnog prijatelja, taj ne zna šta znači voljeti, biti voljen i odan“.

Jedna od promotorica ove knjige bila je i direktorica Zavičajnog muzeja „Travnik“ , Fatima Maslić koja je ovom prilikom kazala da je „Ko su moja djeca“ neobična i jedinstvena, dokumentaristička knjiga i univerzalno štivo namijenjeno i djeci odraslima, koje u isto vrijeme nudi dosta informacija i kroz nekoliko poglavlja na početku i na kraju predočava sve relevantne činjenice o toku i procesu djelovanja na valorizaciji tornjaka, te dodala:
„Rabija je ponovo svome gradu posvetila još jedno svjedočenje o prirodnom dobru našeg kraja. Ova knjiga je pored svoje literarne instance veoma važna kao dokument i svjedočanstvo, ali i za promociju našeg travničkog kraja.
Dr. veterine Alen Salkić je ovom prlikom prisutne podsjetio na nastanak himne o tornjaku za koju su tekst i muziku napisali Rusmir Agačević-Rus i Mile Filipović, te naglasio da Rabija piše antropološkom dušom i osjećanjima tornjaka od njihovog dolaska u novi dom iz odgajivačnice pa do kraja životnog puta i da svakako svima preporučuje ovaj rukopis, kao podsticaj da se očuva naše kulturno blago.
Književnik Anto Zirdum je kazao da u najširem smislu ova knjiga spada u fantastičnu literaturu savremenih basni, a Slobodan Ličanin, kinolog, foto-hroničar i poznavalac travničkog kraja je večeras prisutne podjsetio na dugogodišnju borbu i nastojanja očuvanja identiteta autohtone pasmine pasa- tornjaka.
Novum.ba




























