Privatizacija prirodnih resursa ili mogućnost ekonomskog napretka BiH?

Aktivisti brojnih udruženja iz cijele regije za zaštitu rijeka Balkana s jedne, te pobornici za izgradnju mini hidrocentrala s druge strane, sastali su se u Sarajevu tokom skupa novoosnovanog regionalnog saveza "Odbranimo rijeke Balkana". Dok se s jedne strane moglo čuti "Ni kap vode im ne damo!”, oni drugi poručili su - jedina smo država koja zabranjuje izgradnju mini hidrocentrala. Je li riječ o privatizacija prirodnih resursa ili mogućnost ekonomskog napretka BiH i Balkana?

Osim pogrdnih riječi i naguravanja, nije došlo do većeg incidenta. Eskalaciju su spriječili pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo.

Aktivisti za zaštitu rijeka, kako su kazali, zahtijevaju da se obustave svi radovi na rijekama, te po hitnoj proceduri,u svim državama Balkana, donesu zakoni o zabrani gradnje mini hidrocentrala.

Da stanemo na kraj ovoj pljačci vijeka. Bićemo istrajni i solidarni da svi zajedno nakon ovoga se još više udružimo, kako bi mogli da stanemo u kraj ovim štetnim projektima koji pljačkaju naše zajedničke resurse”, kazao je Deni Smekić iz udruženja “Sačuvajmo rijeke Crne Gore”.

“Moramo zaštiti vodu po svaku cijenu, moramo zaštiti naše vodovode i vodozaštitnee zone od gradnje. Nažalost, BiH je sada predmet privatizacijske pljačke koja mora biti obustavljena. Više im ne damo ni kap vode na način kako su do sada uzimali”, poručio je Anes Podić iz udruženja “Eko akcija” Sarajevo.

“A ovim ljudima da razmisle ko ih je ovdje posalo i zbog čega su oni ovdje. Ti svi ljudi hrane svoje porodice, a onaj ko ih je ovdje poslao, zarađuje milione, sebi trpa u džep, vi svi hrante svoje porodice i niste krivi što ste ovdje. Onaj koj ije vas poslao ovdje neka dođe ovdje a ne vi”, kazao je Aleksandar Jovanović Ćuta iz pokreta “Odbranimo reke Stare planine” Srbija.

“Neće zaradaiti samo pojedinci, već čitava država”

S druge strane, neistomišljenici poručuju, neće zaraditi samo pojedinci, već čitava država. Mini hidrocentrale su budućnost BiH i zemalja regiona, po ugledu na države EU.

“U Austriji, u Njemačkoj,imate na hiljade hidrocentrala i ovdje ne znam zašto se diže pompa od nevladinih organizacija koji žele da spriječe sve one koji hoće da unaprijede razvoj BiH i da obezbijede nova radna mjesta. Zato minihidroelektrane imaju prednost u odnosu na termoelektrane, jer termoelektrane znamo u javnom mjenju imamo preveliku emisiju ugljendioksida i gušimo se i trujemo se”, kazao je Hamdija Numanović, dipl. mašinski inženjer.

“500 malih hidroelektrana je 2,5 teravat-sata električne energije toliko proizvede termoelektrana Kakanj. 500 elektrana je investicija od 2,5 milijarde. Ko to hoće da zaustavi. 500 malih hidroelektrana je 7 i po hiljada radnih mjesta, ko to hoće da zaustavi. 500 malih hidroelektrana je 400 miliona maraka prihoda godišnje kojih možemo izvesti”, istakao je Ramo Gutić, dipl. mašinski inženjer.

A treća strana ove priče bili su građani koji su se našli u blizini skupa. Dok su jedni podržali pobornike gradnji mini hidrocentrala, drugi smatraju kako najprije svi pojedinačno trebamo naučiti kako zaštiti rijeke.

Za BiH možemo reći da je zemlja rijeka. Tome pridonosi činjenica da je u našoj zemlji evidentirano čak 262 manje ili veće rijeke. Hoće li bh. vlasti znati sačuvati rijeke, a ujedno osigurati bh. građanima nova radna mjesta?

Novum.ba/N1

Vezano: