Nijemci biraju nasljednika Angele Merkel: Pravo glasa ima oko 60,4 miliona građana

U Njemačkoj su danas parlamentarni izbori. Nijemci će izabrati nasljednika Angele Merkel, koja je 16 godina bila u kancelariji. Pravo glasa ima oko 60,4 miliona punoljetnih Nijemaca.

Prvi put za 15 godina, ankete daju vodstvo centralnoj ljevici Olafa Šolca spram kancelarkinih konzervativaca i Armina Lašeta.

Zeleni Analene Berbok se slabo kotiraju. Ali, ko god da pobijedi morat će sastaviti koaliciju, piše BBC. Trenutno tri partije vjeruju da mogu da obezbijede dovoljno mjesta u parlamentu da to i urade i izaberu sljedećeg kancelara.

Sistem vladanja i formiranja vlasti nije direktni, već reprezentativni, piše BBC. U Njemačkoj ključnu ulogu imaju poslanici kao predstavnici naroda – oni bi trebalo da predstavljaju volju građana, a ne samo svojih birača ili stranke. U Njemačkoj nema referenduma kojim bi se donsili zakoni, kao u susjednoj Švicarskoj.

Osnovni zakon, odnosno njemački Ustav, tu ulogu predstavnika naroda izričito i naglašava: “Oni su predstavnici cijelog naroda, nijesu dužni da slijede nikakve naloge i uputstva, već samo sopstvenu savjest”.

Svakoj pojedinoj osobi koja ima pravo glasa, ustav dodjeljuje kontrolnu funkciju. Svako ko smatra da je tokom glasanja bilo nepravilnosti, može osporiti rezultat izbora, navodi BBC.

Njemci će danas izabrati donji dom federalnog parlamenta Bundestaga. Iako se lično glasanje odvija danas, poštansko već traje.

Bundestag je sastavljen od najmanje 598 mjesta, a obično više. Iako će se istog dana navečer znati pobjednička partija, sastav nove vlade bit će poznat tek kad pobjednik uspije da oformi apsolutnu većinu u parlamentu sa jednom ili dvije stranke. Stoga neće biti odmah poznato ko će biti novi kancelar.

Obično koaliciona partija sa najviše mjesta bira kancelara. Ali, pravljenje koalicije zahtijeva vremena. Jednom kad se postigne dogovor, članovi novoizabranog parlamenta glasaju da odobre novog kancelara.

Posljednje ankete govore da su tri glavne partije u trci da osvoje dovoljno mjesta da povedu koalicionu vladu i izaberu novog kancelara.

Jedna od njih je Hrišćansko-demokratska unija (CDU), Merkelina konzervativna partija koja je dominirala njemačkom politikom decenijama zajedno sa sestrinskom Hrišćansko-socijalnom unijom (CSU) iz Bavarske.

Lider CDU Armin Lašet bio bi prirodan izbor za Merkelinog nasljednika, ali on se mučio da osvoji glasače, posebno nakon što je snimljen kako se smije tokom posjete regionima pogođenim katastrofalnom poplavom u julu. Bavarski lider Markus Zeder je daleko popularniji, ali je malo vjerovatno da će mu konzervativni rival predati kandidaturu.

Druga je Socijalno-demokratska partija, čiji kandidat za kancelara Olaf Šolc, njemački ministar finansija, ima velike šanse za pobjedu. Centralno lijeva SPD bila je u koaliciji sa konzervativcima, a na anketama su dugo bili rame uz rame. Međutim, anketa uoči izbora pokazala je da je po prvi put od Drugog svjetskog rata podrška CDU pala ispod 20 posto, na 19 posto, dok je Šolcova stranka dobila skoro 25 posto.

 

Ljevičarska partija

Svega devet posto Njemaca podržava Lašeta, a 30 posto Šolca.

Treći su Zeleni, ljevičarska partija koja se fokusira na klimatske promjene i društvenu pravdu. Početkom godine je vodila u anketama, ali je liderka Analena Berbok, kandidat stranke za kancelara, propustila priliku da nakon poplava u julu stekne političke poene.

Partija Zelenih, koja je nominovala 40-godišnju Berbok kao svog prvog ženskog kandidata za kancelarku i nakratko bila na vrhu anketa u maju, odaje utisak da je izgubila povjerenje nakon optužbi za plagijat u nedavno objavljenoj knjizi, neprijavljivanje nekih dodatnih prihoda i naduvavanje svoje biografije. Berbokova još nije imala funkciju u vladi ali mogla bi povesti partijuu koaliciju, ukazuje BBC.

Koalicije su poznate po bojama stranaka. Boje strana su sljedeće: CDU/CSU = crna; SPD = crvena; Zeleni = zelena; FDP = žuta; Ljevica = bordo. Stoga možemo da očekujemo dosta govora o Jamajci, Keniji, Miki Mausu, Semaforu ili R2G, odnosno o crveno-crveno-zelenoj koaliciji ako pobijedi SPD, ili kenijskoj ili jamajčanskoj ako pobijedi “crna” CDU.

Pobjednici i gubitnici trebalo bi da budu jasni nekoliko sati po zatvaranju birališta. To je bio slučaj u posljednjem glasanju za Bundestag 2017. godine, kad je Merkelina partija odnijela ubjedljivu pobjedu.

Ali, razgovori o formiranju vlade mogu potrajati nedjeljama, kao što je bilo i te godine kad je propao pokušaj formiranja jamajčanske koalicije sa CDU (crna), Zelenima i FDP (žuta).

Novum.ba

Vezano: