BiH je zajedno sa ostale četiri države uvrštena na Listu za posmatranje, zbog naglog pada poštivanja ljudskih prava

Bosna i Hercegovina se, po ko zna koji put, našla u vrlo "odabranom" društvu koje nam ni najmanje ne služi na čast. Ovaj put smo svrstani zajedno sa Bangladešom, Ekvadorom, Senegalom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Listu ovih pet država sačinila je međunarodna organizacija CIVICUS, koja prati stanje ljudskih prava u 197 država svijeta. Radi se o njihovoj takozvanoj listi za posmatranje (Watch Lista), odnosno o spisku država u kojima je došlo do naglog pada poštivanjaljudskih prava. Objavljivanje ove liste je vremenski objavljena paralelno sa početkom zasijedanja Generalne skupštine UN-a.

- U narednim sedmicama i mjesecima, CIVICUS Monitor će pomno pratiti razvoj događaja u svakoj od ovih zemalja kao dio napora da se osigura veći pritisak na vlade. CIVICUS poziva ove vlade da učine sve što je u njihovoj moći kako bi odmah zaustavile kršenje ljudskih prava i osigurale da počinioci budu pozvani na odgovornost, navodi se u obrazloženju CIVICUS-a.

U nastavku je dato i pojašnjenje zašto se BiH našla na ovoj listi.

- Trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini, uzrokovana secesionističkim prijetnjama iz jednog od dva entiteta, Republike Srpske (RS), dovela je do pojačanog pritiska na civilno društvo i medije na njenoj teritoriji, ugrožavajući građanski prostor u cijeloj zemlji. Kriza je dostigla vrhunac u junu 2023. godine, kada je parlament RS usvojio zakon kojim se odbacuju nadležnosti državnog Ustavnog suda.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik opisao je ovaj potez kao “čišćenje Bosne i Hercegovine od stranog uticaja”, a nastavio je da se zalaže za niz zakona koji imaju za cilj ušutkivanje onih koji se ne slažu s njegovom politikom. To uključuje nacrt zakona o “stranim agentima” koji zabranjuje NVO-ima i neprofitnim medijima koje finansiraju strane vlade da se bave “političkim aktivnostima” pod prijetnjom kazne zatvora ili krivičnog gonjenja, i “drakonske” amandmane kojima se ponovo uvodi kriminalizacija klevete u pravni sistem, što je izazvalo oštre kritike civilnog društva i novinarskih udruženja, kao i međunarodnih organizacija . U međuvremenu, institucije u RS-u nisu uspjele zaštititiLGBTQI+ aktiviste od povećanog nasilja.

Uporedo sa dešavanjima u Republici Srpskoj, civilno društvo upozorava na zabrinjavajuća dešavanja na nivou države, pri čemu je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo restriktivne izmjene Zakona o pristupu informacijama u aprilu 2023. godine. Nasilje i prijetnje novinarima uobičajene su u cijeloj zemlji, a ekološki aktivisti se suočavaju s pritiskom privatnih kompanija, navodi se u informaciji CIVICUS-a.