Nedavne ekonomske mjere donesene na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući uvođenje neradne nedjelje i povećanje minimalne plate, izazvale su ozbiljne posljedice po privredu u Travniku. Analiza ekonomskih trendova u ovoj općini pokazuje da su navedene odluke imale ograničene pozitivne efekte, dok su dugoročni ishodi uglavnom negativni.

Podaci o fiskalnim prihodima ukazuju na značajan pad ukupnog prometa u Travniku. Prema dostupnim analizama, koje je uradio doktor ekonomskih nauka Faruk Hadžić, na zahtjev načelnika Općine Travnik, Kenana Dautovića, ukupni promet zabilježen preko fiskalnih uređaja smanjen je za gotovo 10 miliona KM. Ovakav pad direktno utiče na prihode od PDV-a, koji su ključni za finansiranje razvojnih projekata i javnih usluga u općini. Manji prihodi mogu dugoročno oslabiti sposobnost lokalnih vlasti da realizuju infrastrukturne projekte i unaprijede kvalitet usluga za građane.

Uvođenje neradne nedjelje, koje je stupilo na snagu u novembru 2024. godine, dodatno je otežalo poslovanje, naročito u sektorima maloprodaje i ugostiteljstva. Iako su zagovornici ove mjere očekivali da će se potrošnja redistribuirati na ostale dane u sedmici, statistike pokazuju da je došlo do stvarnog pada prometa. Tokom novembra i decembra 2024. godine zabilježeno je smanjenje prodaje, što ukazuje na to da potrošači nisu samo promijenili navike kupovine, već su generalno smanjili potrošnju.

Povećanje minimalne plate, koje je stupilo na snagu u januaru 2025. godine, inicijalno je donijelo blagi rast primanja zaposlenih. Međutim, inflacija je brzo neutralisala taj efekat, dok su poslodavci suočeni s povećanim troškovima rada bili primorani na racionalizaciju radne snage. Kao rezultat, od decembra 2024. do februara 2025. godine, Travnik je izgubio 728 radnih mjesta. Ovaj negativan trend u zapošljavanju jasno pokazuje da povećanje minimalne plate, bez dodatnih mjera za podršku privredi, može imati kontraefekat i dovesti do smanjenja broja zaposlenih.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim pristupom ekonomskim reformama, koji bi, pored povećanja primanja zaposlenih, uključivao i konkretne mjere za podršku privrednicima, kontrolu inflacije i podsticanje zapošljavanja, također i uvođenje neradne nedjelje na nivou FBiH u turističko mjesto, kakvo je zasigurno Travnik, postavlja pitanje da li uopšte taj vid odluke ima opravdanost. Bez takvog pristupa, slične mjere mogu izazvati više štete nego koristi, kako za poslovnu zajednicu, tako i za građane Travnika.