Premijer Srednjobosanskog kantona, govori o ulaganjima u privredu tokom pandemije, saradnji sa HDZ-om BiH i raspodjeli javnih prihoda

KOLIKO ĆE NOVI NAČIN RASPODJELE JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH, UKOLIKO PRIJEDLOG IZMJENA PODRŽI I DOM NARODA, ZNAČITI ZA SREDNJOBOSANSKI KANTON?

- Duži niz godina zagovaramo pravičniju raspodjelu javnih prihoda preko jedinstvenog računa. Prvi doneseni zakon je rađen po projekciji međunarodne organizacije. Tad je GAP pravio tu inicijativu i učestvovao je u izradi zakona. Mislim da smo napravili tada dobar zakon. Kasnije su vještački uvođeni ponderi.

PLANSKA POTROŠNJA

Većina građana se slagala da se u datom trenutku pomogne dio kantona. Sarajevski kanton je u to vrijeme bio središte države, razoren, trebalo ga je izgraditi, a centralne institucije kulture i sporta koje nisu pripadale ni jednom budžetu su tamo. Razumna je bila odluka da tada Sarajevski kanton dobije ponder i da ima nešto veća izdvajanja s ciljem zbrinjavanja tih institucija. Onda su i drugi kantoni, Posavski, BPK i Zapadnohercegovački došli u tešku poziciju zbog finansiranja, pa su i njima dodijeljeni određeni ponderi. Rješavala su se akutna pitanja u tim kantonima. U drugim kantonima su se počela smanjivati sredstva. Evo, došlo je vrijeme da se napravi neka pravičnija raspodjela javnih prihoda. Iz tih razloga smo podržali kao Vlada saglasnost da ide takva raspodjela. SBK će u novoj raspodjeli dobiti, prema našim procjenama, minimalno osam miliona maraka. Svi drugi kantoni se finansiraju najviše sa indirektnih poreza, zatim poreza na dohodak i poreza na dobit. Negdje 92 posto sredstava su sa te tri stavke. Očekujemo da ćemo ta dobijena sredstva iz preraspodjele ubrizgati u razvojne projekte. Mi smo jedna od rijetkih vlada koja je imala suficit i to značajan, zato što smo ozbiljno pristupili i trošenju i planiranju sredstava. Bez obzira na to što govore da je porast od privredne aktivnosti, što su indirektni porezi rasli, što su cijene rasle, racionalna i planska potrošnja dala je rezultate.

U ŠTA PLANIRATE ULOŽITI TA SREDSTVA?

- Mi smo razgovarali sa sindikatima i rekli im da, nažalost, u ovom trenutku, bez obzira na ostvareni suficit, ne možemo pratiti rast osnovice plata u drugim kantonima. Mi smo digli osnovicu na 305 i rekli da ćemo sredinom godine uraditi novu analizu, da vidimo kako možemo sustići federalni nivo osnovica, da naši radnici ne budu najniži po visini plata. Imali su razumijevanja. Da nije bilo korone, osnovica plaća bi sigurno bila izjednačena. Mi je možemo godišnje povećati za pet-šest posto. Imamo i druge resore i sektore koje moramo pratiti. Većina novca koji dobijemo planiranom raspodjelom sa nivoa FBiH će ići u razvojne projekte. Imamo potrebu za razvoj naše putne infrastrukture i svake druge. Imamo projekte od kantonalnog interesa. Tu su i sektori obrazovanja, pravosuđa, bezbjednosti. Svi traže određena ulaganja i u objekte i u infrastrukturu i tehnologiju sa kojom rade. Svake godine u MUP-u, htjeli-ne htjeli, moramo investirati u opremu. Na putevima im treba 120 automobila da bi mogli raditi i funkcionisati.- Mi smo razgovarali sa sindikatima i rekli im da, nažalost, u ovom trenutku, bez obzira na ostvareni suficit, ne možemo pratiti rast osnovice plata u drugim kantonima. Mi smo digli osnovicu na 305 i rekli da ćemo sredinom godine uraditi novu analizu, da vidimo kako možemo sustići federalni nivo osnovica, da naši radnici ne budu najniži po visini plata. Imali su razumijevanja. Da nije bilo korone, osnovica plaća bi sigurno bila izjednačena. Mi je možemo godišnje povećati za pet-šest posto. Imamo i druge resore i sektore koje moramo pratiti. Većina novca koji dobijemo planiranom raspodjelom sa nivoa FBiH će ići u razvojne projekte. Imamo potrebu za razvoj naše putne infrastrukture i svake druge. Imamo projekte od kantonalnog interesa. Tu su i sektori obrazovanja, pravosuđa, bezbjednosti. Svi traže određena ulaganja i u objekte i u infrastrukturu i tehnologiju sa kojom rade. Svake godine u MUP-u, htjeli-ne htjeli, moramo investirati u opremu. Na putevima im treba 120 automobila da bi mogli raditi i funkcionisati.

SDA ČIJI STE ČLAN I HDZBIH IMAJU DOBRU SARADNJU U SBK-U UPRKOS TOME ŠTO NA VIŠIM NIVOIMA ČESTO SLUŠAMO TEŠKE MEĐUSOBNE OPTUŽBE. KAKO RJEŠAVATE PROBLEME?

- Od formiranja kantona do danas ove dvije stranke nikad nisu izgubile vlast. Uvijek smo na poziciji izvršne vlasti i u Skupštini se dogovorimo, razumijemo i uvažavamo jedni druge. To je iskren nastup i politika koja daje rezultate.

NEMA CIJEPANJA

Ono što je predmetom teških razgovora, odnosno teme koje ne možemo u datom trenutku riješiti, o njima razgovaramo i tražimo momenat da im se vratimo. Imamo prolaznost nekih 95 posto i zato nam idu i projekti. Ali, tu je i onih pet posto, teških tema u obrazovanju, kad su u pitanju prostorno-planski dokumenti. Imamo različite poglede na razvoj kantona i općina. Imate uvijek otvorenih pitanja i ne možete zadovoljiti drugu stranu. Nismo sretni što imamo dvije škole pod jednim krovom, neuređen sistem obrazovanja, što nemamo riješenu upisnu politiku, naročito sada kada imate mali broj rođenih.

NEKA MJESTA KOJA NEMAJU NI AUTOBUSKE STANICE DOBILA SU STATUS GRADA, ALI TRAVNIK NIJE. ZAŠTO?

- Kad je riječ o SDA, rekli smo da nije problem ako ćemo transformaciju raditi da općina postane grad kao što je odvajkada, od 1463. godine, kada se u pisanim dokumentima spominje grad Travnik. Sada treba formalno-pravno ispuniti uslove, inicirati to federalnom Parlamentu i usvojiti zakon o gradu. Međutim, Travnik je specifikum zato što je nekada imao čuveni preslik Mostara. U današnje vrijeme ne želimo formiranje novih općina, nove podjele. Želimo jedinstvenu općinu, jedinstven grad. Ako idemo u tom pravcu, SDA odmah diže ruke za to. Ali, nije tako. Još su na sceni određeni interesi i politike koje bi cijepale općinu, stvarale nove podjele.